Od 80 do 300 godine godine nove ere, šira teritorija današnjeg Beograda (Singidinum) sa brojnim utvrđenjima, vilama i vojnim kampovima bila je glavno uporište najmanje dve rimske legije, IV Flavia Felix, i Legije VII Claudia. Taurunum (Zemun), Singidunum (Beograd), Tricornium (Ritopek), Ad Sextum Militaris (Grocka), Mons Aureus (Avala) bili su važna utvrđenja i kampovi Dunavskog limesa u okolini Beograda. |
Širom Beograda su otkrivena brojna antička arheološka nalazišta, a u Vinči je najznačajnija vila rustika istaknutog legionara Flavije IV, koja potiče iz II-III veka. (A.Ropkić Đorđević 2016 - Kasnoantičke vile rustike u Srbiji ) |
U obližnjem selu Ritopeku (Tricornium) je otkriven paradni oklop vojnika rimske legije VII Claudia koji potiče iz III veka, a takođe i više statua, spomenika i lampi iz tog vremena. Pretpostavlja se da je u ovom naselju bio i veći vojni kamp Castra Tricornium. Brojna arheološka otkrića iz kasne antike su zabeležena i u Brestoviku, Grockoj, Boleču. |
Vila se nalazila nedaleko od puta od Singidunuma ka Viminacijumu, a u blizini su se nalazili i manji kastrumi u Slancima, dok je u Ritopeku bilo utvrđenje Castra Tricornium. Oko 2 kilometra nizvodno od Ritopeka otkriveni su ostaci još jedne vile rustike, a u okolini Grocke i Brestovika, otkriveno je nekoliko vila sa pripadajućim nekropolama, među kojima je i lokalitet Dubočaj. Da je ovaj deo Beograda bio itekako poznat u doba Rimskog carstva, potvrđuje i čuvena statua cara Makrina, nastala tokom III veka i koja je nađena u Boleču. |
Nažalost, 1977. godine antičko arheološko nalazište na lokalitetu Ošljane pretvoreno je u deponiju, tako da se danas ostaci kasnoantičke vile rustike u Vinči nalaze ispod više desetina metara smeća. Da se nedovoljno ulaže u očuvanje antičkih kulturno-istorijskih spomenika i kulturnog nasleđa ovog dela grada, potvrđuje i Ritopek, nekad slavni Tricornium, koji ne samo da nema muzej posvećen epohi Rimskog carstva, već nije ni deo lokalne turističke ponude. |
Zanimljivo je da ni Vinča ni Ritopek, a ni Grocka, uprkos tome što je na ovom prostoru grada izuzetno velika koncetracija arheoloških nalazišta (97 evidentiranih lokaliteta), ne beleže zapažene rezultate kada je u pitanju kulturni turizam. Osim muzeja na arheološkom nalazištu Belo brdo i Biblioteke Ilija Garašanin u Grockoj gde je izloženo nešto od otkrivenih artefakata, uglavnom iz praistorije, nema drugih arheoloških postavki. Ipak, uz malo rada i truda, u skorijoj budućnosti, ovaj deo Beograda, mogao bi da postane poznat i po svom bogatom, ali široj javnosti, malo poznatom kulturnom nasleđu iz doba Rima. |
Narodni muzej
Muzej grada Beograda
A.Ropkić Đorđević 2016 - Kasnoantičke vile rustike u Srbiji
Tekst pripremio:
R.Skela, AKC Egzoprostor
Jul 2018.