Iako GO Grocka zvanično nema zaštićenih prirodnih dobara na svojoj teritoriji, u urbanističkim planovima grada Beograda, njen severni deo, tačnije deo naselja Vinča, deo je međunarodne ekološke mreže IBA Ušče Save u Dunav. Ovaj koridor, površine preko 9800 hektara, u potpunosti obuhvata I prirodnu celinu Vinčanska bara I obližnje javne površine na prostoru od oko 250 hektara.
Moglo bi se lako reći da u gradskoj opštini Grocka ima zelenila, međutim, na papiru ova opština površine 289km2, zvanično nema ni jedan park, skver ili opštinsku šumu. Prema podacima objavljenim u nacrtu Plana generalne regulacije zelenih površina Beograda, GO Grocka ima najmanju raznovrnost zelenih površina od svih opština Beograda, I to samo 5 od ukupno 11 vrsta zelenih površina.
U isto vreme, Grocka je takođe I jedna od samo 2 opštine Beograda koje nemaju ni jedan hektar zelenih površina u funkciji rekreacije građana. Na sreću, ova opština se može pohvaliti I da se na njenoj teritoriji nalazi čak 20% plavnih područja grada Beograda, međutim I dva velika zagađivača, deponija Vinča I nuklearni institut Vinča. Tako će sudeći po PGR-u, podizanje novih šuma, formiranje mreže zelenih površina I novih zaštićenih oblasti u GO Grocka, morati da bude jedan od prioriteta grada Beograda.
Nesvrstane šume Grocke
Prema rezultatima istraživanja urbanista, na teritoriji opštine Grocka ima 208 hektara plavnih područja, 1,24 hektara šumskog zemljišta, I 2.547 hektara šuma (8.5% šumovitosti). Od toga je u državnom vlasništvu 149,63 hektara šuma I to u potpunosti na Gročanskoj adi kojom upravlja JP Srbijašume.
Međutim, na prostoru GO Grocka zapravo ima I više šuma u državnom vlasništvu nego što se tvrdi u gradskim planovima, što potvrđuju podaci Republičkog geodetskog zavoda, kao I drugih relevatnih institucija.
Međutim, na prostoru GO Grocka zapravo ima I više šuma u državnom vlasništvu nego što se tvrdi u gradskim planovima, što potvrđuju podaci Republičkog geodetskog zavoda, kao I drugih relevatnih institucija.
Da postoje neslaganja između gradskih planova I stanja na terenu, najbolje oslikava Godišnji program zaštite, uređenja I korišćenja poljoprivrednog zemljišta grada Beograda, iz koga se može izvesti zaključak da GO Grocka ima čak 193 hektara javnih površina za koje inspekcije tvrde da su zapravo šume.
Pregledom izvoda iz katastra, može se utvrditi da je samo u Vinči uknjiženo i više desetina hektara šumskog zemljišta u javnoj svojini, koje se međutim ne održava u skladu sa Zakonom o šumama.
Sporne su i brojne druge pošumljene parcele koje se vode kao poljoprivredno, građevinsko ili ostalo zemljište u javnoj svojini, iako su faktički, šume i zelene površine. Prema zakonu, šumom se smatra svaka površina veća od 5 ari koja je obrasla drvećem, tako da ima osnova da budu upisane u katastar kao šumsko zemljište.
Na taj način, šumsko zemljište bi se moglo koristiti za proizvodnju drveća, ali i za javnu namenu, za uređenje prostora za kampovanje, izgradnju biciklističkih i pešačkih staza, itd.
Korisnici šumskog zemljišta dužni su da poštuju Zakon o šumama, da donesu plan gazdovanja, da imaju aktivnu šumsku službu koja pošumljava i održava šume i šumske puteve, a naročito da sprečava ilegalnu seču stabala, izgradnju na šumskom zemljištu, te da redovno obaveštava javnost o svom radu.
Međutim, trenutno su širom opštine brojne šume u državnom vlasništvu zapuštene, dok je jedini pozitivan primer šuma na Gročanskoj adi kojom gazduje javno preduzeće Srbijašume. Ipak, čak se i ove površine vode kao javno građevinsko zemljište, pa su tako praktično izvan sistema javnih zelenih površina.
Sporne su i brojne druge pošumljene parcele koje se vode kao poljoprivredno, građevinsko ili ostalo zemljište u javnoj svojini, iako su faktički, šume i zelene površine. Prema zakonu, šumom se smatra svaka površina veća od 5 ari koja je obrasla drvećem, tako da ima osnova da budu upisane u katastar kao šumsko zemljište.
Na taj način, šumsko zemljište bi se moglo koristiti za proizvodnju drveća, ali i za javnu namenu, za uređenje prostora za kampovanje, izgradnju biciklističkih i pešačkih staza, itd.
Korisnici šumskog zemljišta dužni su da poštuju Zakon o šumama, da donesu plan gazdovanja, da imaju aktivnu šumsku službu koja pošumljava i održava šume i šumske puteve, a naročito da sprečava ilegalnu seču stabala, izgradnju na šumskom zemljištu, te da redovno obaveštava javnost o svom radu.
Međutim, trenutno su širom opštine brojne šume u državnom vlasništvu zapuštene, dok je jedini pozitivan primer šuma na Gročanskoj adi kojom gazduje javno preduzeće Srbijašume. Ipak, čak se i ove površine vode kao javno građevinsko zemljište, pa su tako praktično izvan sistema javnih zelenih površina.
Sa druge strane, PGR grada Beograda koji je usvojen 2016. godine, u priobalju Dunava u Vinči predviđa konverziju oko 10 hektara poljoprivrednih površina u šumsko zemljište (parcele 768/2, 768/5, 768/7) u Vinči, međutim do 2019. godine to nije urađeno. Iz nekog razloga, šume i šumsko zemljište u Vinči nisu dovoljno atraktivni da bi se šumske službe njima i bavile, ćak ni kada to propisuje zakon.
Urbanisti za I protiv životne sredine
Razloge za zapostavljanje zelenih površina u Vinčanskoj bari možda treba potražiti I u ranijim gradskim planovima za ovo područje. Nakon izgradnje gradske deponije 1977. godine, bilo je planirano I izmeštanje luke Beograd u Velikoselski rit I Vinčansku baru, što se umalo I desilo početkom 1980ih godina, kada je državno preduzeće Ivan Milutinović PIM započelo nasipanje plavnih područja u Vinči. Od ovog plana se u međuvremenu odustalo, ali je trajno uništeno oko 20 hektara plavnih područja.
U međuvremenu se pojavila I ideja izgradnje produktovoda, tj postrojenja za transport I skladištenje naftnih derivata u Velikoselskom ritu, što međutim nije usvojeno. Kasniji GUP I Prostorni plan grada Beograda I GO Grocka, zaokružli su ove površine I u privrednu zonu Velikoselski rit. Međutim, u isto vreme Vinčanska bara se izdvaja i kao prirodna celina od izuzetnog značaja za zaštitu, što je potvrđeno I kasnijim planovima I strategijama grada (Program zaštite životne sredine grada Beograda, PGR grada Beograda, PGR zelenih površina Beograda).
Pored gradskih planova, u korist očuvanja životne sredine idu i mišljenja Zavoda za zaštitu prirode Srbije, kao I Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, koji se slažu da Velikoselski rit I Vinčanska bara predstavljaju prirodno bogatstvo vredno očuvanja, ne samo zbog prisustva nekoliko strogo zaštićenih divljih vrsta flore I faune, već I zbog značaja koji ove zelene površine imaju za gradsku infrastrukturu, ali i sve potencijalne korisnike.
Nakon usvajanja PGR-a zelenih površina, 208 hektara vlažnih staništa i više desetina hektara šuma u okolini Vinčanske bare napokon će dobiti status i upravljače, a građani prostor za rekreaciju i odmor.
Vinčanska bara tako više neće biti nesvrstana zelena površina, već gradska “Zelena veza”, a njena okolina deo “Spoljnjeg prstena” jedinstvenog sistema zelenih površina Beograda I sastavni deo turističkih brošura koje će propagirati ekološki turizam.
Naravno, ništa se neće desiti preko noći, i treba i dalje podsećati nadležne da usvojene planove, propise i zakone, treba blagovremeno i primenjivati, kako bi se i nateritoriji GO Grocka zaštitila i očuvala brojna zapostavljena prirodna dobra.
Vinčanska bara tako više neće biti nesvrstana zelena površina, već gradska “Zelena veza”, a njena okolina deo “Spoljnjeg prstena” jedinstvenog sistema zelenih površina Beograda I sastavni deo turističkih brošura koje će propagirati ekološki turizam.
Naravno, ništa se neće desiti preko noći, i treba i dalje podsećati nadležne da usvojene planove, propise i zakone, treba blagovremeno i primenjivati, kako bi se i nateritoriji GO Grocka zaštitila i očuvala brojna zapostavljena prirodna dobra.
Tekst pripremio: A.Dobrić /
AKC Egzoprostor
AKC Egzoprostor
Izvori podataka:
Zakon o šumama
Zavod za zaštitu prirode
Agencija za zaštitu životne sredine
Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda
Grad Beograd
Zakon o šumama
Zavod za zaštitu prirode
Agencija za zaštitu životne sredine
Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda
Grad Beograd