U istraživanju sprovedenom u 2011. godini, a objavljenom u dokumentu "Strateška analiza beogradskog sistema kulture", GO Grocka je imala najmanju teritorijalnu rasprostranjenost infrastrukture kulturnih delatnosti od svih opština Beograda. Pored trenutno aktivnih ustanova kulture u ovoj opštini (Centar za kulturu Grocka, Muzej Belo brdo i Biblioteka Ilija Garašanin), postoji veliki broj neiskorišćenih prostora, i to najviše nekadašnjih domova kulture, te nedostaje inicijativa za njihovo uređenje, kao I podrška za nezavisne prostore I organizacije civilnog društva koje deluju u oblasti savremene umetnosti. |
Da je saradnja civilnog sektora i institucija na niskom nivou, navodi i opština Grocka u Strategiji održivog razvoja 2017-2021, gde se u SWOT analizi, ističe veoma nizak stepen saradnje opštine sa organizacijama civilnog društva.
U istraživanju sprovedenom od strane KZM Grocka, a objavljenom u Akcionom planu za mlade GO Grocka iz 2012, navodi se da su slabosti opštine neadekvatni prostorni I materijalni resursi za bavljenje kulturno-obrazovnim, sadržajima mladih, a kao jedan od prioriteta plana navodi se nedostatak lokalnih institucija kulture.
U anketi koja je sprovedena, navodi se da je 28% mladih zainteresovano za klub za druženje I organizovanje žurki. Zanimljivo je da je više mladih zainteresovano za bavljenje brejkdensom, džez ili latino plesom, čak 77% njih, u odnosu na 23% koji su zainteresovani za folklor.
Rezultati ankete Centra za kulturu Grocka, koja je objavljena 2014. godine, pokazala je da je tek 17% ispitanika zadovoljno kulturnom ponudom, dok je 34% istaklo da je veoma nezadovoljno. Ostali ispitanici nisu mogli da se opredele da li je dobro ili loše.
Od ispitanika koji su nezadovoljni kulturnom ponudom, 60% njih je izjavilo da uopšte nema kulturnog života, dok su kao razlozi navedeni I da nedostaju ustanove, da se jednom godišnje nešto dešava, da je ograničen izbor, dok 56% građana želi više muzičkih dešavanja.
Zanimljivo, čak 71% ispitanika nije bilo upućeno u rad lokalinh udruženja građana, dok 53% uopšte I ne zna šta su OCD (organizacije civilnog društva).
Zastupljen je bio stav 88% ispitanika da treba povećati lokalni budžet za kulturu.
O aktivnostima Centra za kulturu Grocka, 39% građana znaju nešto ali ne znaju tačno šta, dok 43.9% građana ne zna ništa o programu ovog kulturnog centra.
U istraživanju Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (“Stavovi zaposlenih u ustanovama kulture”), u kojem su učestvovala 663 kulturna radnika, navedeno je da je čak 72.1% nezadovoljno stanjem u kulturi na lokalnom nivou, dok 47.5% smatra da je kvalitet kulturnih dešavanja osrednji.
Sredinom 2013. godine udruženje Mladi za Kaluđericu, sprovelo je istraživanje kulturnih potreba stanovnika Kaluđerice. Učesnici ankete, na pitanje koji kulturni sadržaji nedostaju u Kaluđerici, navode predstave, filmske projekcije i koncerti. Kada su objekti kulture u pitanju, najviše ispitanika je pokazalo interesovanje za bioskope, pozorište i domove kulture, tj kulturne centre. Kao problemi ističu se nedostatak kulturnih sadržaja i udaljenost ustanova kulture, dok kulturne događaje najčešće posećuju u drugim beogradskim opštinama, van naselja Kaluđerica.
Nedostupni prostori kulture
U istraživanju sprovedenom od strane Geografskog instituta Josif Pančić, a objavljenog 1978. navodi se da naselje Kaluđerica nema dom kulture, iako ima kulturno umetničko društvo.
U prostornom planu za deo gradske opštine Grocka iz 2012 zabeleženo je da objekti domova kulture postoje u 12 od 15 naselja, ali se uglavnom koriste u druge svrhe, ili ih je potrebno renovirati.
U većini naselja su domovi kulture bili smešteni u zgradama mesnih zajednica, međutim, pojedini objekti su u međuvremenu devastirani ili srušeni.
Iako je većina naselja gradske opštine Grocka imala domove kulture u periodu pre 1990. godine, većina objekata danas nije u funkciji.
Tokom 2014. godine udruženje UNU (Kulturni molekul, 2014) iz Vinče, uz podršku Građanskih inicijativa I Ministarstva omladine I sporta, radilo je na mapiranju neiskorišćenih javnih prostora u 15 naselja opštine.
Istraživanje je pokazalo da se za kulturne delatnosti povremeno koristi tek 33% mapiranih domova kulture (5 od 12), najšečće od strane kulturno umetničkih društava, što je slučaj sa domovima kulture u Boleču, Vinči, Umčarima i Vrčinu. Osim pet domova kulture, ostali su ili u veoma lošem stanju, ili su znatno devastirani. Nijedan od objekata nema opremu za održavanje koncerata i didžej nastupa (razglas, binska oprema, cd plejeri, kontroleri, računarska oprema itd).
Zabeleženo je da nema ni javnih konkursa za udruženja građana (uvedeni 2016. godine), niti mogućnosti da se zapušteni objekti domova kulture daju u zakup organizacijama civilnog društva za održavanje koncerata, izložbi, projekcija I drugih aktivnosti.
Pogledaj i:
Kulturni resursi
Lokalne ustanove kulture
Privatni prostori kulture
Lokalni budžet za kulturu
Istraživanja i ankete
Udruženja gradjana (OCD)
Izvori:
Prostorni plan grada Beograda
Akcioni plan za mlade GO Grocka, 2012
Kakav je vaš odnos prema kulturi, 2014
PGR grada Beograda, celina XX
Stavovi zaposlenih u ustanovama kulture, 2015
Kulturne politike Beograda, 2015
Strategija održivog razvoja GO Grocka,2017
Agencija za privredne registre
Strateška analiza beogradskog sistema kulture, 2011.
Kulturni molekul, istraživanje OCD, 2014
Istraživanje je pokazalo da se za kulturne delatnosti povremeno koristi tek 33% mapiranih domova kulture (5 od 12), najšečće od strane kulturno umetničkih društava, što je slučaj sa domovima kulture u Boleču, Vinči, Umčarima i Vrčinu. Osim pet domova kulture, ostali su ili u veoma lošem stanju, ili su znatno devastirani. Nijedan od objekata nema opremu za održavanje koncerata i didžej nastupa (razglas, binska oprema, cd plejeri, kontroleri, računarska oprema itd).
Zabeleženo je da nema ni javnih konkursa za udruženja građana (uvedeni 2016. godine), niti mogućnosti da se zapušteni objekti domova kulture daju u zakup organizacijama civilnog društva za održavanje koncerata, izložbi, projekcija I drugih aktivnosti.
Pogledaj i:
Kulturni resursi
Lokalne ustanove kulture
Privatni prostori kulture
Lokalni budžet za kulturu
Istraživanja i ankete
Udruženja gradjana (OCD)
Izvori:
Prostorni plan grada Beograda
Akcioni plan za mlade GO Grocka, 2012
Kakav je vaš odnos prema kulturi, 2014
PGR grada Beograda, celina XX
Stavovi zaposlenih u ustanovama kulture, 2015
Kulturne politike Beograda, 2015
Strategija održivog razvoja GO Grocka,2017
Agencija za privredne registre
Strateška analiza beogradskog sistema kulture, 2011.
Kulturni molekul, istraživanje OCD, 2014
Pripremio: A.Dobrić
AKC Egzoprostor, Vinča, 2019
AKC Egzoprostor, Vinča, 2019