Šta jedinice lokalne samouprave I grad Beograd rade povodom stotina napuštenih pasa I mačaka koji žive na ulicama 15 naselja GO Grocka i svakodnevno traže sklonište I obrok pod nečijom strehom, trešnjom ili u zajedničkom prostoru stambene zgrade? Zvanična statistika kaže da se godišnje rodi 40000 štenadi u Srbiji, dok je natalitet ljudi -35000. Nezvanično, rodi se i 80000 pasa svake godine, tvrde domaći kinolozi. Ako se gleda broj pasa po glavi stanovnika, Srbija je u samom vrhu u svetu, čak ispred Rusije i Japana. Stoga, jedan od velikih problema za sve opštine Srbije, pa i opštinu Grocka, jeste upravo veliki broj napuštenih životinja.
|
Pojedini građani šalju desetine prijava protiv pasa i mačaka sa ulice, dok se drugi bore za zaštitu njihovih prava i traže bolje uslove za smeštaj napuštenih životinja. Činjenica je, pasa je sve više na ulicama.
Obaveza jedinice lokalne samouprave da obezbedi Prihvatilište za životinje ako na svojoj teritoriji ima napuštenih životinja, propisana je članom 66. Zakona o dobrobiti životinja. Uslovi i način rada, prava i obaveze u vezi Prihvatilišta za napuštene životinje propisani su Zakonom o dobrobiti životinja (član 61.-73.) i Pravilnikom o uslovima koje moraju da ispunjavaju prihvatilišta i pansioni za životinje ("SGRS" broj 19/12).
Međutim, kako tvrde NALED, ORCA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, čak 80% opština nije usvojilo lokalni program kontrole niti strategiju kontrole populacije pasa.
Navodno je napuštenih pasa još 2009. godine bilo 50.000, svake iduće godine, broj je rastao za 5000, i tako bi danas 2019. godine moglo biti i 100 000 napuštenih pasa na ulicama Srbije.
One sumornije procene kazu da je još 2000. godine bilo oko 100 000 napuštenih životinja samo u Beogradu. Ako je rast populacije pasa 40.000-80.000 godisnje, a u prvoj godini života opstane tek 60% napuštenih životinja, znači da bi danas moglo da ih bude i 500-600.000 širom Srbije. Od toga je po zvaničnoj statistici vlasničkih tek 45.000. Tako da ako se uporedimo sa Rumunijom koja ima 2.000.000 napuštenih pasa, čini se da ove sumornije procene ipak piju vodu.
http://rpawe.oie.int/fileadmin/upload-activities/upload-staydog/sdb2/serbia_2nd_stray_dog_workshop__tirana_june_2016__.pdf
Trenutno rešenje grada Beograda funkcioniše po modelu CNR (catch-neuter-release), i životinje koje se odvode u postojeća prihvatilišta u nekoliko gradskih opština, nakon nekog vremena puštaju se na iste ulice sa kojih su odvedene i tako ponovo postaju napuštene životinje.
http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2011_10/t10_0018.htm
Da je to opšta praksa već duže vreme, potvrđuju i i informacije koje se mogu pročitati na stranici Azila Oaza na Avali, a to je da su "godine 2001. ljudi iz fondacije Brižit Bardo i asocijacije Respecton iz Francuske imali sastanak sa ministrom privrede i ministrom ekologije Srbije, i odlučeno je da psi koji su sterilisani, vakcinisani i propisno obeleženi mogu da žive slobodni, kao etička alternativa na politiku ubijanja pasa."
S obzirom da mnogi građani nisu upućeni u ovu praksu, udruženja, veterinari i aktivisti ukazuju da treba povećati saradnju institucija, udruženja za zaštitu životinja i građana, kako bi se podigla svest o pravima životinja na teritoriji svih opština. Činjenica je da se broj pasa na ulicama predgrađa Beograda ne smanjuje, i da ima i dosta životinja koje nisu prošle obavezan program sterilizacije i zbrinjavanja, i ne nose plave ogrlice kao psi u centru Beograda. Ovo je naročito važno u GO Grocka, s obzirom da se celokupna teritorija opštine nalazi u lovištu Gavranski potok, što ostavlja mogućnost proizvoljnog tumačenja odredbi koje se tiču kretanja pasa i mačaka na prostoru lovišta, o čemu je pisala i Politika. http://www.politika.rs/sr/clanak/374560/Setnja-psa-bez-povoca-u-lovistu-nesreca-u-najavi. |
Iako su građani do sada udomili brojne pse i mačke sa ulica GO Grocka, pojedinci su zbog nemogućnosti da reše status životinja (žive u stanu, komšije se bune) čak i plaćali smeštaj u hotelu za životinje koji se nalazi u Vrčinu, gde mesec dana boravka košta preko 7000 dinara. Samo da te životinje ne budu na ulici, na meti sugrađana koji misle da psi sa ulice nemaju nikakva prava, i da oni kao građani nemaju nikakve obaveze prema životinjama.
Humanost je obaveza
Pomoći napuštenim životinjama je humano delo, ali I obaveza, bar tako kaže Zakon o dobrobiti životinja. Međutim, mogu li građani da udome i nahrane sve pse sa ulice?
Prema Članu 6. Zakona o dobrobiti životinja, Obaveza svakog lica je da brine o životinjama, a naročito o životinjama čiji opstanak zavisi neposredno od njega. Prema Članu 7. Zabranjeno je: 1) zlostavljati životinju; 2) napustiti i odbaciti životinju čiji opstanak zavisi neposredno od čoveka.
Iako nema dvorišta u Vinči, Boleču ili Ritopeku, koje nije bar jednom bilo dom napuštenih pasa, čini se da nadležni neadekvatnim i kratkoročnim rešenjima, ipak računaju previše na humanost građana.
Jasno je da ne možete sve građane da naterate da udome pse sa ulice, ali ni životinje naterati da se ne šetaju ulicama, da se ne provlače kroz rupe u ogradi, ispod kapija, da ne ulaze na poljoprivredna imanja, da ne ruše kante za otpatke. Oni kao i svaka druga gladna životinja, samo traže hranu u staništu u kome žive. Pritom, imaju potpuno pravo da šetaju slobodno, a građani imaju obavezu da im pruže utočište i hranu ukoliko je to neophodno.
Sa druge strane, rešenja opština među kojima je i GO Grocka, ne samo da ne nisu efikasna, nego zapravo problem samo prebacuju u dvorište građana.
Najbolji primer je uklanjanje kontejnera sa javnih površina u blizini škola i Domova zdravlja, što je urađeno radi smanjenja broja napuštenih životinja na ulici. Nemate adekvatan program za ishranu životinja sa ulice, a onda uklonite i kontejnere sa javnih površina kako biste smanjili broj pasa na ulici.
Iako nema dvorišta u Vinči, Boleču ili Ritopeku, koje nije bar jednom bilo dom napuštenih pasa, čini se da nadležni neadekvatnim i kratkoročnim rešenjima, ipak računaju previše na humanost građana.
Jasno je da ne možete sve građane da naterate da udome pse sa ulice, ali ni životinje naterati da se ne šetaju ulicama, da se ne provlače kroz rupe u ogradi, ispod kapija, da ne ulaze na poljoprivredna imanja, da ne ruše kante za otpatke. Oni kao i svaka druga gladna životinja, samo traže hranu u staništu u kome žive. Pritom, imaju potpuno pravo da šetaju slobodno, a građani imaju obavezu da im pruže utočište i hranu ukoliko je to neophodno.
Sa druge strane, rešenja opština među kojima je i GO Grocka, ne samo da ne nisu efikasna, nego zapravo problem samo prebacuju u dvorište građana.
Najbolji primer je uklanjanje kontejnera sa javnih površina u blizini škola i Domova zdravlja, što je urađeno radi smanjenja broja napuštenih životinja na ulici. Nemate adekvatan program za ishranu životinja sa ulice, a onda uklonite i kontejnere sa javnih površina kako biste smanjili broj pasa na ulici.
"Opština Grocka se u nekoliko navrata sastajala sa "Zoo higijenom" kako bi rešila ovaj problem, koji muči građane svakodnevno. Postignut je dogovor da se uklone kontejneri iz rizičnih zona kako bi se smanjio rizik od napada gladnih pasa." - 24sata, Blic, 2011.
Zatim imate paradoksalnu situaciju, da desetine gladnih i promrzlih pasa i mačaka sa obližnjih glavnih ulica, prelaze u nečije dvorište ili njivu tražeći hranu i zaklon. Neki od njih baš tu donesu na svet 4 nove mace ili 3 nova šteneta, i onda za njihovo zbrinjavanje plaća vlasnik parcele.
Nažalost, neodgovorni pojedinci u strahu od kazni i taksi za zbrinjavanje ovih životinja, životinje odnose na javne površine, ostavljaju pored puteva ili čak i bacaju preko ograde najbližeg azila, izazivaći time lavine osuda od strane šire javnosti, udruženja za zaštitu životinja, a ponekad i brzu reakciju policije.
Sve je to posledica pogrešnog pristupa rešavanju pitanja napuštenih životinja, što je krivica institucija, lokalne samouprave i lokalne zajednice, dakle samog društva.
Više hrane za napuštene životinje, manje nezadovoljnih građana
Nažalost, ima I pojedinaca u našem društvu koji gaje veliki animozitet prema životinjama sa ulice i svakodnevni su slučajevi agresije prema psima, kao čin odmazde zbog toga što laju pod prozorom, cepaju džakove za smeće I što se s vremena na vreme u nečijem dvorištu pojavi novo mače ili štene. Oni najekstremniji slučajevi nasilja nad životinjama završe i u medjima (slučaj psa Bete u Grockoj 2016., slučaj sa Avale iz oktobra 2018, na Ušću u Beogradu u aprilu 2019., trovanje pasa u Kaluđerici 2015. i Grockoj 2017. godine) |
Naravno, bilo je i slučajeva da životinje sa ulice napadnu ljude, češće golubove, patke i druge domaće životinje, međutim, tu se ne može izuzeti odgovornost lokalne samouprave, a ni građana zbog nepoštovanja zakona i propisa. Kada su psi sa ulice gladni, kada nema programa za njihovu ishranu i zbrinjavanje, oni će logično preći sa glavne ulice u dvorište građana, naročito onih koji ne vole da zatvaraju kapiju.
Kako kaže statistika koju su objavili NALED i ORCA, u Srbiji je tako u porastu broj odšteta zbog napada pasa, koji su građane do sada koštali 25 miliona evra samo u periodu od 2010. do 2015. godine. Procenjuje se da bi broj slučajeva mogao da naraste na 20000 godišnje ukoliko opštine ne promene svoj odnos prema problemu zbrinjavanja napuštenih životinja.
Tako da problemi napuštenih životinja odavno više nisu samo problem sa javne površine, već problem svih nas, onih sa dvorištem ili bez njega, onih iz grada ili sa sela. Činjenica je, treba raditi na povećanju broja sitih životinja i informisanih građana u GO Grocka, zajedničkim snagama.
Primeri uspešnih kampanja mogu se videti širom Evrope, ali i kod nas u regionu, poput kampanje organizacije PETA ili akcije "Udomi" Mreže za zaštitu životinja, koje su podržali brojni cenjeni glumci, sportisti i javne ličnosti, a koja okuplja preko 60 organizacija civilnog društva iz cele Hrvatske.
Kako kaže statistika koju su objavili NALED i ORCA, u Srbiji je tako u porastu broj odšteta zbog napada pasa, koji su građane do sada koštali 25 miliona evra samo u periodu od 2010. do 2015. godine. Procenjuje se da bi broj slučajeva mogao da naraste na 20000 godišnje ukoliko opštine ne promene svoj odnos prema problemu zbrinjavanja napuštenih životinja.
Tako da problemi napuštenih životinja odavno više nisu samo problem sa javne površine, već problem svih nas, onih sa dvorištem ili bez njega, onih iz grada ili sa sela. Činjenica je, treba raditi na povećanju broja sitih životinja i informisanih građana u GO Grocka, zajedničkim snagama.
Primeri uspešnih kampanja mogu se videti širom Evrope, ali i kod nas u regionu, poput kampanje organizacije PETA ili akcije "Udomi" Mreže za zaštitu životinja, koje su podržali brojni cenjeni glumci, sportisti i javne ličnosti, a koja okuplja preko 60 organizacija civilnog društva iz cele Hrvatske.
Iz tih razloga, treba apelovati pre svega na lokalnu samoupravu da napravi ozbiljniji plan za zbrinjavanje i kontrolu napuštenih životinja iz ovog dela Beograda, ali i program za edukaciju građana o Zakonima koji štite prava životinja. Kao odlično rešenje, upravo treba napomenuti program "Po meri čoveka i psa", koji je pokrenut od strane udruženja ORCA, koje se bavi zaštitom životinja.
Vreme je, pošto situacija na terenu nije mnogo popravlia od 2000. godine kada se u nedeljniku Vreme članovi azila Oaza ukazivali na probleme koje treba rešiti u Beogradu budućnosti. Tu smo.
https://www.vreme.com/arhiva_html/480/24.ASP
Ovim putem vas pozivamo da date svoje predloge i podržite inicijativu za zbrinjavanje napuštenih životinja sa teritorije GO Grocka, kako bismo pokrenuli lokalnu samoupravu da sprovodi zakone koji štite prava napuštenih životinja i motivisali komšije da ih udome, da kupe paket hrane, naprave kućicu za pse iz parka ili bar potpišu peticiju lokalne grupe za zaštitu životinja.
https://www.balkandogs.orca.rs
Pratite stranicu AKC Egzoprostora za više informacija o ovoj inicijativi.
http://fb.me/egzoprostor
Piše: A.Dobrić
AKC Egzoprostor
UNU, Vinča, 2019
https://www.vreme.com/arhiva_html/480/24.ASP
Ovim putem vas pozivamo da date svoje predloge i podržite inicijativu za zbrinjavanje napuštenih životinja sa teritorije GO Grocka, kako bismo pokrenuli lokalnu samoupravu da sprovodi zakone koji štite prava napuštenih životinja i motivisali komšije da ih udome, da kupe paket hrane, naprave kućicu za pse iz parka ili bar potpišu peticiju lokalne grupe za zaštitu životinja.
https://www.balkandogs.orca.rs
Pratite stranicu AKC Egzoprostora za više informacija o ovoj inicijativi.
http://fb.me/egzoprostor
Piše: A.Dobrić
AKC Egzoprostor
UNU, Vinča, 2019