Prema Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini, praktično je nemoguće održavanje bilo kog javnog open-air muzičkog događaja u gradovima koji nisu sproveli akustičko zoniranje, niti usvojili uredbe kroz koje se dozvoljava emitovanje glasne muzike (zvučni pritisak iznad 100 decibela) u pojedinim parkovima, trgovima, ulicama ili kvartovima. |
Naravno, i u slučaju postojanja ovakve uredbe, neophodno je i da buka ne prelazi granične nivoe u obližnjim naseljima, bolnicama ili zonama za odmor. Maksimalna dozvoljena buka u zonama za odmor je 40-50 decibela, u gradskom centru 50-60 dB, dok buka na muzičkim događajima dostiže i 120 decibela. Koliko će se buka daleko čuti, zavisi pre svega od snage i dizajna zvučnog sistema i zvučnog spektra koji se emituje.
U akustici, grani fizike, poznat je "zakon 6 dB", po kome svako dupliranje udaljenosti od izvora buke, smanjuje nivo buke za 6 decibela, pa je logično zaključiti da će nivo buke biti manji ukoliko se muzički događaj realizuje na većoj udaljenosti od naseljenog mesta. U kalkulaciju treba uračunati i fizičke prepreke (šume, brda, zgrade), ali i meteorološke uslove, temperaturu i vlažnost vazduha, ali i vetar, koji može da pojača efekat buke za 10-20 decibela.
U akustici, grani fizike, poznat je "zakon 6 dB", po kome svako dupliranje udaljenosti od izvora buke, smanjuje nivo buke za 6 decibela, pa je logično zaključiti da će nivo buke biti manji ukoliko se muzički događaj realizuje na većoj udaljenosti od naseljenog mesta. U kalkulaciju treba uračunati i fizičke prepreke (šume, brda, zgrade), ali i meteorološke uslove, temperaturu i vlažnost vazduha, ali i vetar, koji može da pojača efekat buke za 10-20 decibela.
Upravo zato se može, ili bi se morao prekinuti bilo koji koncert na otvorenom gde se prekorače ograničenja, bez obzira na vreme, godišnje doba, turističku sezonu, potrebe građana itd, od Trga Republike, Ušća do Grocke.
Ipak u praksi, bučne muzičke događaje na otvorenom, koji se čuju u radijusu od nekoliko kilometara, mogu da prave organizatori čiji projekti su finansirani iz gradskog budžeta, ili u značajnoj meri pune gradsku kasu. Svi ostali, međutim mogu da očekuju prekidanje događaja po slovu zakona, osim u slučaju da se događaji realizuju na udaljenim lokacijama, ili u industrijskoj zoni gde gotovo da nema ograničenja kada je buka u pitanju. Ipak, gradovi i opštine bi trebalo da precizno definišu maksimalne nivoe buke koji su dozvoljeni na javnim manifestacijama.
Činjenica je da je pravo na kulturni život i održavanje javnih manifestacija, ustavno pravo građana, baš kao i pravo na zdravu životnu sredinu bez neželjene buke.
Ipak u praksi, bučne muzičke događaje na otvorenom, koji se čuju u radijusu od nekoliko kilometara, mogu da prave organizatori čiji projekti su finansirani iz gradskog budžeta, ili u značajnoj meri pune gradsku kasu. Svi ostali, međutim mogu da očekuju prekidanje događaja po slovu zakona, osim u slučaju da se događaji realizuju na udaljenim lokacijama, ili u industrijskoj zoni gde gotovo da nema ograničenja kada je buka u pitanju. Ipak, gradovi i opštine bi trebalo da precizno definišu maksimalne nivoe buke koji su dozvoljeni na javnim manifestacijama.
Činjenica je da je pravo na kulturni život i održavanje javnih manifestacija, ustavno pravo građana, baš kao i pravo na zdravu životnu sredinu bez neželjene buke.
U regionu međitim postoji dosta dobrih primera iz prakse, kao što su na primer Pula ili ostrvo Pag. Na Pagu je na snazi odluka lokalnih vlasti, kojima se na plaži Zrće dozvoljava emitovanje glasne muzike (103 dB) do 6 ujutru. To je precizno definisano odlukom o korišćenju elektroakustičkih uređaja. Na isti način je regulisano da u drugim naseljima na ostrvu buka ne sme biti veća od 45 decibela.
U Rijeci je u baštama restorana i klubova dozvoljeno prekoračenje granice od 70 dB, od 1. juna do 1. septembra, od 9 ujutru do 2 sata posle ponoći. U Zagrebu i Zadru je održavanje muzičkih manifestacija moguće na nekoliko precizno definisanih lokacija. U Zadru su to Narodni trg, Arsenal, Trg Pet bunara i desetak drugih mesta, a u Zagrebu su to Park Bundek, Hipodrom Zagreb, sportski park Mladost i brojne druge lokacije.
U Puli je dozvoljeno održavanje manifestacija na predodređenim lokacijama među kojima su Arena, Forum, Portarata, Kaštel, Rock klub Uljanik, Danteov trg i desetinu drugim mesta. Jedino ograničenje je da se manifestacije ne smeju organizovati unutar 1. zone buke – zone namenjene odmoru, oporavku i lečenju. U Puli je dozvoljen nivo buke 100 decibela, a događaji mogu trajati najdalje do 3 ujutru, na nekoliko desetina lokacija u gradu. |
Pojedine ekološke grupe poput Zelene Istre su čak pokrenule i inicijativu za ograničavanje broja javnih manifestacija u ugostiteljskim objektima na 4 mesečno, te za izmeštanje omladinskih javnih manifestacija na lokacije van gradskog jezgra.
U gradovima Baru i Budvi, na čijoj teritoriji su brojni plažni barovi i diskoteke, dozvoljeno je emitovanje glasne muzike, tj buke od 110 do 120 decibela, od 1. maja do 15. septembra, od 9 do 1 čas posle ponoći, a ako se objekat nalazi u stambenoj zgradi, od 9 do ponoći.
U Tivtu je situacija malo drugačija nego u Baru i Budvi, pa se tamo prekoračenje graničnih vrednosti od 9 do 1 posle ponoći, dozvoljava na predoodređenim lokacijama, a ne na nivou čitave opštine. Među lokacijama gde je moguće održavanje manifestacija sa glasnom muzikom (od 110 do 120 dB) su Trg Magnolija, Letnja pozornica Tivat, Gradska riva Pine, Trg od kulture, trg u Radovićima, prostor između zgrada u kompleksu Luštica Bay i desetini drugih lokacija. |
U ovim gradovima u Crnoj Gori, definisane su različite zone zaštite od buke, Tiha zona u prirodi (od 30-35 dB), Tiha zona u aglomeraciji (35-40 dB), Zona povišenog režima zaštite od buke (od 40 do 50), stambena zona (45-55), Zona mešovite namene (50-60), Zone pod jakim uticajem buke koja potiče od saobraćaja (55-60). |
Koliko je rad ugostiteljskih objekata i održavanje muzičkih dešavanja značajno za lokalnu ekonomiju, govori primeri iz Hrvatske, gde se lokalne samouprave i građani slažu da ne treba sprečavati rad ugostiteljskih objekata i manifestacija koje oplemenjuju lokalnu turističku ponudu i otvaraju radna mesta.
Sa ovim stavom su verovatno saglasni gradonačelnici i drugih gradova u regionu, poznatih po muzičkim festivalima i klupskim žurkama.
Ipak, i u regionu se misli na miran san stanovnika, pa je gradonačelnik Novalje na Pagu, najavio je i uvođenje limitera, koji će na plaži Zrće ograničiti buku na 102 decibela, a tokom festivala na 105 decibela. U Zadru je 2018. lokalna samouprava usvojila predlog da se tokom gradskih manifestacija produži radno vreme ugostiteljskih objekata do 2, odnosno 3 časa posle ponoći, u zavisnosti od manifestacije.
Sa ovim stavom su verovatno saglasni gradonačelnici i drugih gradova u regionu, poznatih po muzičkim festivalima i klupskim žurkama.
Ipak, i u regionu se misli na miran san stanovnika, pa je gradonačelnik Novalje na Pagu, najavio je i uvođenje limitera, koji će na plaži Zrće ograničiti buku na 102 decibela, a tokom festivala na 105 decibela. U Zadru je 2018. lokalna samouprava usvojila predlog da se tokom gradskih manifestacija produži radno vreme ugostiteljskih objekata do 2, odnosno 3 časa posle ponoći, u zavisnosti od manifestacije.
Situacija u Srbiji
U Srbiji nema rata protiv buke, ali se Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini primenjuje potpuno selektivno, pa se prekidaju samo određeni muzički događaji, a ne svi za koje se utvrdi da su prekoračili dozvoljene granice buke. Ipak, lokalne uredbe o zaštiti od buke i uređenju akustičkih zona, usvojili su mnogi gradovi, među kojima su Pančevo, Novi Sad, Kraljevo, Šabac, Sokobanja, Čajetina, Priboj, Ćuprija, Čačak, Petrovac na Mlavi, Temerin i mnogi drugi. Međutim, dosta lokalnih samouprava još uvek nije izradilo karte buke, niti je precizno definisalo gde se tačno mogu održavati koncerti i javne manifestacije na otvorenom.
U Smederevu nadležni broje prijave građana i u slučaju da pojedini ugostitelji dobiju jednu ili više prijava, moguće je potpuno zabraniti glasno emitovanje muzike na otvorenom. Prekoračenje dozvoljenih nivoa buke potpuno je zabranjeno u baštama klubova, kao i na otvorenom, osim u slučaju manifestacija koje odobri grad. Nije poznato na kojim lokacijama je moguće održavanje javnih manifestacija.
U Vladičinom Hanu izvršeno je akustičko zoniranje i dozvoljeno je prekoračenje dozvoljenih granica indikatora buke u slučaju održavanja javnih manifestacija i narodnih svetkovina, na lokacijama za koju se izda dozvola od strane lokalne samouprave. Zanimljivo je da za javne manifestacije nema ograničenja u nivoima buke, pa se pretpostavlja da je moguće emitovanje buke iznad 100 decibela. Neophodno je samo poslati zahtev organu za zaštitu životne sredine, do 10 dana pred događaj.
Gradska uprava Pančeva je uredbom onemogućila održavanje koncerata na otvorenom nakon 23h radnim danima, tj posle ponoći tokom vikenda. Po zakonu je i dalje ostavljena mogućnost pojedinačnim mesnim zajednicama da same utvrde mesta i vreme emitovanja glasne muzike, što mnoga sela i čine, poput Ivanova ili Starčeva. U Pančevu je je izrađena i karta akustičkih zona, međutim nije precizno definisano gde je dozvoljeno održavanje koncerata, koje je maksimalno trajanje događaja, i koliko decibela se toleriše. |
Emitovanje bučne muzike na otvorenom je ipak moguće na nekoliko lokacija u gradu, među kojima je i industrijska „Green field“ zona koja obuhvata dunavski nasip kod naselja Milje. S obzirom na udaljenost od naseljenih mesta, open air muzički događaji se mogu održavati i na dunavskom nasipu u Ivanovu, nizvodno od Green field zone.
U Novom Sadu je 2015. godine usvojena odluka o određivanju akustičkih zona, ali nigde nije specifično istaknuto da je moguće emitovanje glasne muzike. Ipak, na Petrovaradinskoj tvrđavi, na Egzit festivalu, nivo buke kreće se od 110-120 dB u periodu trajanja ove manifestacije. Tako se čini da gradski oci prave ustupke samo za pojedine manifestacije, umesto da odrede lokacije i definišu granične vrednosti za emitovanje glasne muzike, kao što je to slučaj u Crnoj Gori i Hrvatskoj. |
Grad Beograd dozvoljava prekoračenje dozvoljenih nivoa buke za pojedine manifestacije, ali nema posebne propise kojima su definisane loakcije za održavanje koncerata i koja je maksimalna dozvoljena glasnoća. Ipak, u jednom od nedavnih intervjua predstavnici gradske uprave, izjavili su da je dozvoljeno odstupanje nivoa buke za 40 decibela, u odnosu na granične vrednosti. To znači da se u gradskom centru toleriše nivo buke od 95 decibela preko noći, do 105 decibela preko dana.
Neke od lokacija na kojima se najčešće održavaju muzička dešavanja su Ušće Save u Dunav, Savsko jezero, Dorćol, Cetinjska ulica, Skadarska ulica ili Trg Republike, međutim ni ovi događaji ne prolaze bez žalbi građana na buku.
Neke od lokacija na kojima se najčešće održavaju muzička dešavanja su Ušće Save u Dunav, Savsko jezero, Dorćol, Cetinjska ulica, Skadarska ulica ili Trg Republike, međutim ni ovi događaji ne prolaze bez žalbi građana na buku.
Slična situacija je i u gradskim opštinama poput Grocke, gde se koncerti u organizaciji opštine održavaju u Gročanskoj čaršiji i na Dunavskom keju, na dva mesta gde takođe nije izričito dozvoljeno emitovanje glasne muzike, pa se postavlja pitanje zašto to nije regulisano akustičkim zoniranjem, donošenjem uredbe o mestima za održavanje javnih manifestacija, a ako ne, zašto se ti događaji ne prekidaju.
Čak se u Planu generalne regulacije grada Beograda izričito navodi da je održavanje javnih manifestacija moguće na javnim površinama koje su u državnom vlasništvu, a naročito na zelenim površinama. Međutim, ako se u radijusu od 5km od mesta održavanja festivala nalazi stambeno naselje, i tamo će nivo buke će biti iznad graničnih vrednosti, što je u suprotnosti sa zakonom.
To je problem u centru grada, kako i na periferiji, pa je izvođenje koncerata na na javnim zelenim površinama veliki izazov, naročito za organizacije koje ne raspolažu velikim budžetom i ljudskim resursima.
Dodatne muke stvara nedostatak prirodnih zvučnih barijera, drveća i šuma, koje bi značajno smanjile širenje buke, pa nije redak slučaj da se neželjena buka čuje od 5 do 14 kilometara dalje, u zavisnosti od snage zvučnog sistema i muzičkog žanra.
Ipak, i u slučaju dobijanja dozvola, ništa ne sprečava građane da prikupljaju potpise radi zabrane emitovanja buke iznad dozvoljenih granica, i šalju prijave na adresu komunalne policije. Prijave građana su zabeležene tokom održavanja BeerFest-a na Ušću, festivala Dev9t u Ciglani, Exit u Novom Sadu. Ipak, kada su u pitanju događaji koji su organizovani od strane institucija ili čak i samo sufinansirani, komunalna policija ne reaguje, dok nadležni izbegavaju da prihvate odgovornost. |
Tako su nedavno predstavnici inicijative „Beograđani protiv buke“ zahtevali od grada odgovor zašto je dozvoljeno održavanje festivala Devet nedaleko od stambenih zgrada, što je u suprotnosti za zakonom. Umesto odgovora su dobili pitanje: „Zašto vas interesuje ta dozvola? Zašto vam smeta festival?“. Na konstataciju aktivista da im se na ovaj način krše ustavom garantovana prava, predstavnici grada odgovorili su „Vi onda zovite Republiku Srbiju pa se žalite!“. |
Zabeležena su i dva slučaja u beogradskim naseljima Kaluđerica i Vinča, gde su muzički događaji prekinuti od strane gradske komunalne policije uprkos dozvolama za održavanje koncerata do 3h posle ponoći, koje je izdala lokalna samouprava. U oba slučaja se ispostavilo da dozvole ne važe jer nije urađeno akustičko zoniranje i ne postoje lokalne uredbe o zaštiti od buke koje garantuju da se događaji na pojedinim mestima ne mogu prekidati.
Ipak, u naseljima Leštane, Kaluđerica i Grocka svake godine se održavaju koncerti i festivali tokom kojih redovno dolazi do prekoračenja dozvoljenih nivoa buke, ali s obzirom da je organizator ili finansijer opština, nema prekidanja događaja. Tako se čini da ne važe ista pravila za institucije koje događaje finansiraju iz budžeta i organizacije civilnog društva koje se finansiraju kroz sponzorstva.
Ipak, u naseljima Leštane, Kaluđerica i Grocka svake godine se održavaju koncerti i festivali tokom kojih redovno dolazi do prekoračenja dozvoljenih nivoa buke, ali s obzirom da je organizator ili finansijer opština, nema prekidanja događaja. Tako se čini da ne važe ista pravila za institucije koje događaje finansiraju iz budžeta i organizacije civilnog društva koje se finansiraju kroz sponzorstva.
Da nije svejedno organizatorima muzičkih dešavanja, najbolje govore kazne koje su zaprećene za prekoračenje dozvoljenih nivoa buke, pa tako u Srbiji pored zaplene opreme, minimalna kazna za pravna lica iznosi 500.000 dinara, dok je maksimalna 1.000.000 dinara. U Hrvatskoj su kazne malo blaže, pa se kreću od 5000 kuna (675 evra) do 10.000 kuna (1351 evro), u Crnoj gori se kreću od 1 000 do 20 000 evra a u BiH od 1000 do 2500 evra.
U Srbiji je zabeležen i slučaj iz Niša, kada je građanin kažnjen sa 5 000 dinara jer je slušao glasnu muziku u 17:15, što je komunalna policija utvrdila na osnovu „neposrednog opažanja“. Ipak, brojne manifestacije koje organizuju gradske ili opštinske institucije takođe emituju glasnu muziku, dok komunalna policija u tim slučajevima navodi da „ne kontroliše jačinu buke“, te građane koji se žale na buku upućuje na Inspekciju za zaštitu životne sredine i Turističku inspekciju. Prema zakonu, merenje buke plaća onaj ko podnosi prijavu protiv glasne muzike.
Lov na didžeja i razglas
Koliko doslovna primena zakona o zaštiti od buke može biti apsurdna pokazao je grad Los Anđeles u Americi, kada je 1985. godine zabeležen slučaj prekidanja koncerta u Greek theater-u, u popularnom Graffiti parku, u kojem se navodi da je britanski roker Adam Ant uhapšen jer je sa svojim bendom prekoračio dozvoljene nivoe buke u ovom gradu. Iste godine je zabeležen i prekršaj koji je napravio i čuveni muzičar Sting sa svojim bendom. |
Danas je po uredbi grada LA-a, na pojedinim mestima (Public places of entertainment) dozvoljeno emitovanje glasne muzike jačine do 95 dB, a u slučaju prekoračenja obavezno je isticanje upozoravajućeg znaka da buka može oštetiti sluh. Sa druge strane u naseljenim mestima, zabranjeno je korišćenje razglasa i zvučnika na vozilima, što se smatra nezakonitim.
Ipak, ukoliko je reč o nekomercijalnim aktivnostima koje se odvijaju na udaljenosti većoj od 150 metara od stambenih zgrada, zabranjeno je emitovanje muzike samo od 10 uveče do 7 ujutru. U gradu Santa Monika u SAD-u, na plažama i u parkovima nije dozvoljeno emitovanje muzike na javnim mestima od 10 uveče do 8 ujutru, osim u slučaju muzičara i muzičkih grupa koje imaju dozvolu da sviraju na ovim mestima. U Los Anđelesu je čak regulisana i buka helikoptera, i to na maksimalnih 87 decibela. |
U Amsterdamu je u samom centru grada do 2018. godine bilo moguće održavanje muzičkih događaja na otvorenom, uz dozvoljene nivoe buke preko 100 decibela, međutim novi set propisa, ograničio je glasnoću na 85 decibela. Takođe, moguće je organizovanje samo do tri događaja godišnje po lokaciji, iako su dodatni ustupci napravljeni na nekoliko lokacija u gradu. Pored toga, u centru grada, zabranjeno je postavljanje subwoofera iznad zemlje, što otežava izvođenje koncerata koji zahtevaju snažni bas, što je naročito važno za hardcore tehno ili reggae muzičke pravce.
Zabrana muzičkih dešavanja na srednjovekovnoj tvrđavi na Rodosu nanela je veliku štetu lokalnom turizmu, pa su lokalne vlasti promenile mišljenje. Ipak, na većini plaža i dalje nije dozvoljeno održavanje muzičkih događaja na kojima se emituje glasna muzika i stvara buka iznad 50 decibela, a nije moguće ni korišćenje snažne rasvete. To se međutim ne poštuje na svim plažama u Grčkoj. Koliko stanovnici ponekad imaju oštre stavove prema buci, videlo se u predlogu koji se našao pred Evropskom komisijom, a čiji povod je bilo uvođenje zabrane na zveckanje drvenim brojanicama (komboloi).
U Albaniji, u Tirani, slanje žalbi zbog glasne muzike se ne obavlja u policiji, već u lokalnoj samoupravi, koja prijave prosleđuje gradskim vlastima, koje onda u pojedinim slučajevima šalju policiju na teren. Ipak, u pojedinim kvartovima poput Blloku-a, klubovi emituju glasnu muziku tokom cele noći, pa su merenja pokazala da ukupna buka u znosi i 90 decibela. Na muzičkim manifestacijama u urbanim delovima grada, a koje su odobrene od strane grada, moguće je emitovanje muzike jačine do 110 decibela. |
Da situacija nije sjajna svuda u regionu, govori i podatak da je u Bugarskoj na snazi zakon koji onemogućuje emitovanje glasne muzike u otvorenom prostoru, nakon 23 časa. Ipak, pojedine lokalne samouprave turističkih mesta na Crnom Moru, usvojile su odluke kojim se omogućuje prekoračenje ovih ograničenja, što je dovelo do negativnih reakcija Ministarstva finansija i premijera Bugarske. Zaposleni u klubovima, ugostitelji i organizatori muzičkih dešavanja u bugarskom primorju, napravili su nekoliko protesta protiv prisilnog sprovođenja zakona koji regulišu buku u životnoj sredini. |
To međutim nije sprečilo premijera i njegovog zamenika da 2017. godine lično predvode „rat protiv buke“ u primorskim gradovima, čiji ishod je bilo hapšenje popularnog disk džokeja DJ Stancho-a, zaplena razglasnog sistema i otkazivanje elektronskog festivala SOLAR koji je trebao biti održan na plaži Sunčev breg (Sunny beach).
Zaključak priče
Beogradsko Podunavlje i Banatsko Podunavlje, kome pripadaju i naselja Višnjica, Vinča, Ritopek, Vojlovica, Starčevo, Ivanovo ili Grocka obuhvata prostor koji čini veliki broj zelenih površina udaljenih od naselja, što je značajan resurs za razvoj lokalne turističke i kulturne ponude čija okosnica bi bili festivali i muzički događaji. Međutim da bi se omogućilo njihovo održavanje, treba prvo usvojiti propise po modelu Zadra, Rijeke ili Paga, koji su omogućili podsticajno okruženje za razvoj kulture i turizma. |
Grad Beograd je tek u junu 2019. godine raspisao tender za izradu karte buke, tj akustičko zoniranje, kojim će se definisati gde je moguće emitovanje glasne muzike a gde ne, što je po Zakonu trebalo da bude urađeno najkasnije godinu dana od usvajanja zakona, tj 2011. godine.
S obzirom da je ovo jedan od gorućih ekoloških problema koji pogađa veliki broj građana Srbije, regiona i Evrope, treba dobro sagledati sve strane medalje. Koliko je važno pričati o neželjenim efektima buke i pravu na zdravu životnu sredinu, toliko treba i o pravu na slobodan pristup kulturnim i zabavnim sadržajima koji ponekad mogu i moraju biti bučni. Za početak, trebalo bi urediti više prostora (čitaj: uvesti struju i vodu) za održavanje javnih manifestacija, od Greenfield zone u Pančevu, dunavskog nasipa u Ivanovu, PIM-ovog nasipa u Vinči ili dunavskog keja u Grockoj. |
Pripremio: A.Dobrić
AKC Egzoprostor, jun 2019.
Izvori:
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
www.grad-zadar.hr/repos/doc/Odluka%20o%20lokacijama%20i%20uvjetima%20odrzavanja%20javnih%20skupova.pdf
Prijedlog-odluke-o-dozvoljenom-prekoračenju-najviše-dopuštene-razine-buke-za-noć-na-otvorenim-prostorima-grada-Rijeke-na-kojima-se-pružaju-ugostiteljske-usluge
http://www.novalja.hr/admin/ustroj/odluka_o_nacinu_koristenja_elektroakustickih_uredaja_na_turistickoj_zoni_zrce.pdf
http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Odluka%20o%20lokacijama%20i%20uvjetima%20odrzavanja%20javnih%20skupova.pdf
https://www.academia.edu/2098776/Noise_Pollution_Management_Issues_in_Tirana_the_Capital_of_Albania
https://greece.greekreporter.com/2018/04/01/eu-directive-now-tells-greece-to-ban-komboloi-over-noise-pollution/
https://www.lamag.com/wellbeing/sound-check-a-study-of-la-noise-pollution/
https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-10-24-gl-12941-story.html
https://www.juznevesti.com/Drushtvo/Nislije-nemaju-miran-san-od-buke-komunalcima-vezane-ruke.sr.html
https://www.novinite.com/articles/182407/Prosecutor%E2%80%99s+Office+Inspects+Noise+Levels+at+Black+Sea+Resorts
http://noisetools.net/noisecalculator2?source=[0.7,30,120]&receiver=[73.3,5000]&barrier=[0,0,304]&temperature=34&humidity=50&limit=0&display=2
AKC Egzoprostor, jun 2019.
Izvori:
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
www.grad-zadar.hr/repos/doc/Odluka%20o%20lokacijama%20i%20uvjetima%20odrzavanja%20javnih%20skupova.pdf
Prijedlog-odluke-o-dozvoljenom-prekoračenju-najviše-dopuštene-razine-buke-za-noć-na-otvorenim-prostorima-grada-Rijeke-na-kojima-se-pružaju-ugostiteljske-usluge
http://www.novalja.hr/admin/ustroj/odluka_o_nacinu_koristenja_elektroakustickih_uredaja_na_turistickoj_zoni_zrce.pdf
http://www.grad-zadar.hr/repos/doc/Odluka%20o%20lokacijama%20i%20uvjetima%20odrzavanja%20javnih%20skupova.pdf
https://www.academia.edu/2098776/Noise_Pollution_Management_Issues_in_Tirana_the_Capital_of_Albania
https://greece.greekreporter.com/2018/04/01/eu-directive-now-tells-greece-to-ban-komboloi-over-noise-pollution/
https://www.lamag.com/wellbeing/sound-check-a-study-of-la-noise-pollution/
https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-10-24-gl-12941-story.html
https://www.juznevesti.com/Drushtvo/Nislije-nemaju-miran-san-od-buke-komunalcima-vezane-ruke.sr.html
https://www.novinite.com/articles/182407/Prosecutor%E2%80%99s+Office+Inspects+Noise+Levels+at+Black+Sea+Resorts
http://noisetools.net/noisecalculator2?source=[0.7,30,120]&receiver=[73.3,5000]&barrier=[0,0,304]&temperature=34&humidity=50&limit=0&display=2