Znate li da do pre samo 10 meseci Vinča nije imala ni jedan jedini hektar uređenih ni planiranih zelenih javnih površina? Iako se u Vinči nalaze dva najveća otpada u Srbiji (komunalna deponija i nuklearna deponija), do nedavno nije bilo nikakvog plana zaštite i uređenja šuma i drugih zelenih površina. |
Tako je karta javnog zelenila u naselju Vinča, izrađena tek u sklopu plana generalne regulacije krajem (usvojen krajem 2017. godine), gotovo 40 godina nakon otvaranja deponije, i čak 7 decenija nakon otvaranja nuklearnog instituta. Kao posledica toga, zelenilo Vinče je tokom svih ovih godina bilo prepušteno milosti i nemilosti investitora, ali i građana, pa je usledilo krčenje šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta, potapanje javnih površina izgradnjom hidroelektrane Đerdap, kao i devastacija prirodnih staništa pokušajem izgradnje luke Beograd u Velikoselskom ritu i Vinčanskoj bari.
Danas je tako pod šumom tek oko 10% površina, što je dva puta više od opštinskog proseka (5%), ali i 3 puta manje od nacionalnog (30%), dok je planiran nivo pošumljenosti do 2050. godine, visokih 41%. I dalje se najveći broj evidentiranih zelenih površina ne održava u skladu sa zakonskom regulativom i još uvek nema javnog elektronskog registra zelenih površina koje pokrivaju ovaj deo Beograda.
Teško je i ostvariti bolje rezltate ako se zna da je uprkos lošem stanju životne sredine u Vinči, za ekologiju i dalje opredeljeno samo 0.2% budžeta, tj nešto više od 1.5 miliona dinara (podatak iz 2017. godine), međutim, za teritoriju čitave opštine od 15 naselja (290km2), što situaciju čini još gorom.
Da li za to treba da odgoavra država, grad ili opština, pokazaće vreme.
Izvor informacija: PGR Beograda, JP Srbijašume, Strategija pošumljavanja regiona Beograda, grad Beograd, GO Grocka