Podataka o Vinčanskoj bari gotovo da nema u elektronskom obliku i veoma malo se zna o ekosistemu plavnih područja ovog dela Beograda. Ako biste upitali mlađe generacije današnje Vinče gde se nalazi Vinčanska bara, mnogi od njih ne bi znali odgovor, a još manje da je ovo mesto stanište belog lokvanja, strogo zaštićene divlje vrste u flori Srbije. Da slaba informisanost i svest o prirodnom okruženju nije problem samo novih generacija, potvrđjuje i to što brojne institucije i državni organi već decenijama ignorišu zagađenje značajnih prirodnih staništa beogradskog Podunavlja. |
Tako je 80ih godina trajno uništeno oko 30 hektara močvara u Vinči (pogledaj ovaj tekst), dok se danas na praktično 200m od Vinčanske bare gomilaju divlja smetlišta stakla, plastike, šuta i opasnih materija, i niko od nadležnih ne brine o posledicama na životnu sredinu. I sve to ne bi bilo ništa čudno za Srbiju da nije u pitanju prostor međunarodne ekološke mreže IBA "Ušće Save u Dunav", od izuzetnog značaja za ptice i biodiverzitet. |
Verovatno bi tako ostalo još dugo da 2017. godine nije usvojen plan generalne regulacije Beograda u kome se preciznije određuju granice ovog dobra, predviđa njegovo očuvanje i objašnjava značaj koji ima za životnu sredinu. Zatim je iste godine kroz program Mladi su zakon pokrenuta i inicijativa za uređenje Vinčanske bare, što je rezltiralo otkrivanjem brojnih novih interesantnih podataka u široj okoliini ovog prirodnog dobra. |
Prikpuljene informacije su dodate na Google Maps i OpenStreetMaps servise, a takođe je pokrenuta i Facebook stranica Vinčanska bara, putem koje se redovno objavljuju fotografije, rezultati istraživanja, citati iz naučnih studija. |
Pored naučne literature o značaju Vinčanske bare i divljih vrsta sa ovog područja, prikupljen je i veliki broj fotografija, zapisa i drugih sadržaja. Među najznačajnijim podacima je svakako prisustvo Nymhpaea alba, belog lokvanja, koji je pored toga što uživa zaštitu države i na Crvenoj Listi IUCN-a. Vinčanska bara je jedna od samo 5 lokacija u Beogradu na kojima je zabeleženo prisustvo ove divlje vrste, međutim ovaj podatak praktično izbačen iz Programa zaštite životne sredine Beograda, koji je usvojen 2015. godine. |
U prvom nacrtu ove publikacije, objavljenom 2013. godine, jasno je navedeno da je Vinča pored bare Reva na Paliluli, značajno stanište reliktne vrste beli lokvanj. Iz nekog razloga, taj podatak je izbrisan iz finalne verzije, i tako je praktično beli lokvanj promakao oštrom oku stručne javnosti. To i ne čudi, s obzirom da se Vinčanska bara nalazi praktično iza gradske deponije, što većinu ljubitelja prirode ne bi navelo na istraživanje ovog dela Beograda. |
Prisustvo belog lokvanja su 2018. godine zabeležili i aktivisti iz lokalne inicijative za uređenje i očuvanje Vinčanske bare, a zatim su se obratili i Zavodu za zaštitu prirode Srbije. U odgovoru Vesne Luković, sekretara direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije, potvrđeno je da je Vinča zaista stanište strogo zaštićene divlje vrste nymphaea alba, a kao potvrda toga, priložen je i spisak istraženih lokaliteta i stručne literature koja sadrži relevantne podatke. |
Kada na to dodamo da ovo bogato stanište nadomak Beograda, redovno posećuju i druge strogo zaštićene vrste kao što su orao belorepan, mala bela čaplja, bela roda, plava devica, sigurno je da će ekološke organizacije imati pune ruke posla kako bi ova bogatstva bila trajno sačuvana. |
Urednik: D.Leksan
Izvori:
Plan generalne regulacije Beograda, celina XX
Nacrt programa zaštite životne sredine grada Beograda
Zavod za zaštitu prirode
Plan generalne regulacije Beograda, celina XX
Nacrt programa zaštite životne sredine grada Beograda
Zavod za zaštitu prirode