Bilo da ste ribolovac, ljubitelj prirode ili kapetan lađe, sigurno ste čuli za Turski dunavac (Tos-Pašin dunavac, Male vode), kanal koji razdvaja ostrvo Čakljanac od beogradske obale. Nedaleko od ovog 8 kilometara dugog rukavca koji počinje kod Višnjice a završava se ispod Velikog sela, nalazi se I toponim Tospaša, koji je prema legendi dobio ime po turskom veziru I seraskatoru Tos Mehmed Paši (Tuz Mehmed Paşa, Toz Pacha, Tos Pasha), nećaku Halil Age. |
Tos Mehmed Paša, bio je beglerbeg (tur. beylerbey: beg begova,upravnik regiona) Amasije 1727, Karsa od 1727-1728, Vana od 1732-33, Nigde u Anatoliji od 1733-34, I ponovo Karsa od 1734-35, a od 1736 bio je na poziciji beglerbega u Afionkarhisaru (Karahisar-i Sahip). Učestvovao je u ratovima Otomanske imperije u Azerbejdžanu i Rusiji, a 1738. godine istakao se u ratu sa Habsburškom monarhijom. Ahmed Paša, sin Tuz Mehmed Paše, postao je guverner Amasije 1767. godine, a imao je I brata po imenu Hasan Beg. |
Zanimljivo je zapažanje pojedinih turskih istoričara, koji tvrde da je Tuz (Tos) zapravo bio nadimak, što na turskom znači so. S obzirom da je Mehmed Paša najviše obavljao poslove u regionu Crnog mora i jezera Van, poznatom po proizvodnji soli, moguće je da je u nekom momentu obavljao posao tuz eminija (poreznika za so), i tako zaradio nadimak Tuz.
Prema istorijskim izvorima, Tos Mehmed Paša, učestvovao je u borbi za Ada-Kale (Oršova) tokom 1738. godine, gde je zajedno sa beglerbegom Vidina Ivaz Pašom, Ahmed Pašom i Ali Pašom (Hekimogluom) I vojskom od 10.000 ljudi osvojio tvrđavu Elizabet koja se nalazila na ovom dunavskom ostrvu. Turska vojska pod komandom Ivaz Mehmed Paše je prvo kompletno izolovala ostrvo I presekla dotok materijala, municije I namirnica, a pošto to nije imalo efekta, nastavili su napade sa kopna i reke, sa 20 brodova I pešadijom sa 5000 ljudi. Bombardovanje Adakalea je trajalo čitava dva meseca. |
Strategija je bila da se sa brda Albion, gde su bili pozicionirani i Ivaz Mehmed Paša i Tos Mehmed Paša, konstantno bombarduju položaji Habsburške monarhije na ostrvu. S obzirom da je ostrvo Adakale sa svih strana bilo okruženo otomanskom vojskom i brodovima, nakon dva meseca borbe, pojavile su se bele zastave I ostrvo je predato. Tos Mehmed Paša je dobio titulu seraskatora i postao beglerbeg Dijabekira, a Ivaz Mehmed Paša, beglerbeg Vidina, dobio je titulu velikog vezira.
Nakon što je Habsburška vojska ponovo zauzela spaljeni grad Pančevo 1739. godine, koji je čitavu zimu I jesen bio opustošen kugom, vojni kamp se formirao na ušću Tamiša u Dunav. Već na leto te godine, Habsburška vojska je na čelu sa generalom Valisom (Wallis) krenula u Grocku, tačnije, 21. jula u sumrak, a stigla u rano jutro 22. jula 1739. godine.
Namera je bila da sprovedu iznenadni napad na vojno utvrđenje Hisardžik (Grocka) na pola puta između Beograda I Smedereva. Očekivali su da će tamo biti samo manja vojska, međutim dočekao ih je veliki vezir Ivaz Mehmed Paša sa 30.000 ljudi. Borba je trajala preko 12 sati, sve do noći 22. Jula, uz bilans od preko 3000 ubijenih I 2500 ranjenih vojnika Habsburške monarhije, kada je krenulo povlačenje ka Vinči.
S obzirom da nema preciznih podataka, moglo bi se pretpostaviti da je 30. jula 1739. godine Tos Paša prešao pontonski most nedaleko od Omoljice ili Velikog sela, a zatim nastavio uzvodno uz Tamiš. U pojedinim istorijskim dokumentima navodi se da su u napadu korišćene i šajke sa kojima su Otomani uplovili u Tamiš. U svakom slučaju, nedaleko od Pančeva, naišli su na vojsku generala Valisa I u direktnom okršaju sa ljudima princa Georga Kristiana Lobkovica, napad Tos Paše biva odbijen.
Iako je general Valis očekivao da će se napad nastaviti, vojska Tos Paše je ipak odustala od dalje borbe odmah nakon prvog neuspelog napada I krenula ka Banatskoj Palanci, a general Valis je krenuo u povlačenje uz marš od 48 kilometara ka severu, da bi se potom uz još jedan jednako dug marš spustili u Zemun. Interesantno je da o ovom događaju pojedini istoričari pišu kao o pobedi Otomanske imperije, s obzirom da su Habsburzi krenuli u povlačenje ka Čenti i Opovu. Nakon ovoga, general Valis se našao pred ratnim sudom u Beču, i osuđen zbog propusta koji su doveli do pada Beograda. Sa druge strane, princ Lobkovic, guverner Sicilije, odlokovan je ordenom Reda zlatnog runa.
Ipak, ono oko čega se slažu svi istoričari, bilo turski, nemački, italijanski, francuski Ili mađarski, povlačenje Tos Mehmed Paše, toliko je teško palo velikom veziru, da je naređeno da bude pogubljen. Prema jednoj verziji priče, Tos Paša je pogubljen zato što je Dunav prešao bez dozvole velikog vezira, a po drugoj, zato što je pretrpeo poraz. |
Bilo kako bilo, 16. avgusta 1739. godine, verovatno u okolini Velikog Sela (lokalitet Tospaša), seraskator Tos Mehmed Paša, osvajač Adakalea I beglerbeg Karsa, naknadno je platio glavom I to bukvalno, samo zbog neuspeha kod Pančeva par nedelja ranije. Tako je otišao u legendu, a njegovo ime skoro 300 godina kasnije I dalje stoji na topografskim kartama I opisuje prostor nedaleko od nekadašnjeg ostrva Vinčanska ada, istočno od Velikog Sela, severno od Vinčanske bare I zapadno od Donje ade I mesta gde je sve do izgradnje Hidroelektrane Đerdap, Dunav bio najdublji na celom svom toku (preko 20 metara pri visokom vodostaju).
Tokom 2010. godine, bilo je planirano da olupine brodova I splavova iz Beograda, budu smeštene u Tospašinom dunavcu, međutim, 2019. godine, obližnje ade Čakljanac, Štefanac, Donja Ada I Forkontumac, postaju zaštićeno prirodno dobro pod nazivom Pančevačke ade.
Tokom 2010. godine, bilo je planirano da olupine brodova I splavova iz Beograda, budu smeštene u Tospašinom dunavcu, međutim, 2019. godine, obližnje ade Čakljanac, Štefanac, Donja Ada I Forkontumac, postaju zaštićeno prirodno dobro pod nazivom Pančevačke ade.
Izvori:
Mehmed Süreyya / Sicill-i Osmanî
http://amasya.bel.tr/Files/kitaplar%20pdf/Amasya%204.%20Cilt%20zeyl.pdf
http://www.sadibayram.com/?page=makaleler&mid=320&id=3
https://www.tarihtarih.com/?Syf=26&Syz=384623
https://books.google.rs/books?id=uuuvjULr3GEC&pg=PA477&lpg=PA477&dq=%22Tos+Mohammed%22&source=bl&ots=_I95TuxxSG&sig=ACfU3U3_gDyv9JwjH-7M2d0DXODQtKjWNg&hl=sr&sa=X&ved=2ahUKEwjvl9m85KHiAhWQJVAKHWqiAngQ6AEwBXoECAcQAQ#v=onepage&q=%22Tos%20Mohammed%22&f=false
https://bilgekanal.com/kimdir/tuz-mehmed-pasa-kimdir
http://amasya.bel.tr/Files/kitaplar%20pdf/Amasya%204.%20Cilt%20zeyl.pdf
Karahisar-Idaryal, Social and Economic Structure (1720-1750), M. Zahit Yıldırım
Mehmed Süreyya / Sicill-i Osmanî
http://amasya.bel.tr/Files/kitaplar%20pdf/Amasya%204.%20Cilt%20zeyl.pdf
http://www.sadibayram.com/?page=makaleler&mid=320&id=3
https://www.tarihtarih.com/?Syf=26&Syz=384623
https://books.google.rs/books?id=uuuvjULr3GEC&pg=PA477&lpg=PA477&dq=%22Tos+Mohammed%22&source=bl&ots=_I95TuxxSG&sig=ACfU3U3_gDyv9JwjH-7M2d0DXODQtKjWNg&hl=sr&sa=X&ved=2ahUKEwjvl9m85KHiAhWQJVAKHWqiAngQ6AEwBXoECAcQAQ#v=onepage&q=%22Tos%20Mohammed%22&f=false
https://bilgekanal.com/kimdir/tuz-mehmed-pasa-kimdir
http://amasya.bel.tr/Files/kitaplar%20pdf/Amasya%204.%20Cilt%20zeyl.pdf
Karahisar-Idaryal, Social and Economic Structure (1720-1750), M. Zahit Yıldırım
Pripremio: R.Skela
AKC Egzoprostor, Vinča
Maj 2019
AKC Egzoprostor, Vinča
Maj 2019